Utjecaj pandemije COVID-10 na kulturnu i kreativnu industriju u Hrvatskoj
Prije svega potrebno je objasniti koje djelatnosti obuhvaća kulturna i kreativna industrija u Hrvatskoj… Kulturne i kreativne industrije (KKI) su djelatnosti koje potječu iz individualne kreativnosti, vještine i talenta a koje imaju potencijal za ostvarivanje prihoda i otvaranje novih radnih mjesta stvaranjem i iskorištavanjem autorskih djela i drugih sadržaja koji su predmet zaštite intelektualnog vlasništva. KKI-jevi uključuju oglašavanje i marketing, arhitekturu, obrt, vizualnu umjetnost, grafički i industrijski dizajn, modni dizajn, izvedbenu umjetnost, glazbu, fotografiju, film i video, računalne igre, radio i televiziju, književnost i izdavaštvo, softver i elektroničko izdavaštvo.
Krajem 2019. godine sektor KKI-ja rastao je znatno brže (6,9%) od ostatka gospodarstva u Hrvatskoj (2,3%). Ukupna bruto dodana vrijednost sektora iznosila je 3,1% bruto domaćega proizvoda (BDP) Hrvatske. Dakle, dugi niz godina KKI je bio jedan od najbrže rastućih sektora gospodarstva, doprinoseći rastu BDP-a, zapošljavanju i poduzetničkoj aktivnosti. Sektor KKI-ja zapošljavao je 3,6% zaposlenih u Hrvatskoj i to (za razliku od ostalih sektora) u najvećem udjelu visokoobrazovane i mlađe ljude. Stopa preživljavanja poduzeća nakon treće godine poslovanja u KKI-jevima bila je viša za 26% u odnosu na ostale industrije dok je nakon pet godina bila viša za 21% , a to je itekako važan pokazatelj uspješnosti industrije. Nitko nije mogao pretpostaviti razvoj događaja u godini koja slijedi, prvoj pandemijskoj godini (2020) ...
Kulturne manifestacije, umjetnički festivali, izložbe, koncerti, predstave i mnoga druga javna kulturna događanja su otkazana ili su se održavala u vrlo ograničenim kapacitetima. Mnogi kreativci su izgubili posao ili nisu mogli raditi u punom kapacitetu zbog ograničenja putovanja i okupljanja. Sve to dovelo je do pada prihoda u cijelom sektoru (-8,4%, ili 13% ako se izuzme podsektor Računalni programi, igre i novi mediji). Međutim, pojedini podsektori bili su posebno pogođeni. Dvoznamenkaste stope pada prihoda pogodile su šest podsektora KKI-ja: glazba i izvedbene umjetnosti (-40,8%), film (-35,9%), umjetnost (-23,6%), fotografija (-22,5%), oglašavanje i tržišno komuniciranje (-15,3%) te izdavaštvo (-11,4%). Usporedbe radi, prihodi svih ostalih industrija pali su za -7,6%.
O važnosti ove industrije govori i činjenica da je Ekonomski institut Zagreb 2022. godine izradio je studiju o utjecaju COVID-19 na KKI u Hrvatskoj. Zahvaljujući toj studiji izneseni su gore spomenuti podaci.
Na kraju, možemo se zapitati... zašto je ova industrija bila najmanje otporna na krizu? Svjedoci smo vremenu u kojemu kriza izazvana pandemijom još nije završila, a druga kriza se već pojavila (mirnodopska, energetska, ekonomska ... ). Očigledno je da vremena u kojima živimo zahtijevaju drugačiji pristup poslovanju, pristup kojim će se ostvariti veća, bolja otpornost. Model cirkularne ekonomije zasigurno je jedan od odgovora na izazove s kojima se suočavamo...izazove koji su pred nama. Upravo zbog toga potrebno je provoditi edukacije i osvještavati pojedince/kreativce o primjeni tog modela u poslovanju... Ali o tome više u sljedećem blogu.